Početna / Blog / Sa nama na putu #krozsrbiju / Sa nama na putu do Viminacijuma

Sa nama na putu do Viminacijuma

Prođete kroz kapiju sa natpisom ,,Viminacijum” i putujete… Za to vreme pokušavate da ga obuhvatite jednim pogledom, ali vam nikako ne uspeva. Samo naslućujete njegove granice, u daljini. Prvi utisak je nesumnjivo prostranstvo, njegova grandioznost. Kada ,,konačno” stignete do glavne zgrade i krenete u obilazak, shvatite da hodate po istoriji! Šetkate tako u čudu i skoro na svakom koraku se pitate: kako je moguće da je neko tako davno, početkom nove ere, ne samo imao sjajnu arhitektonsku, urbanističku i stratešku viziju, nego je uspeo da je sprovede u delo!

Dok razgledate lokalitet, kao da vas je neko smestio u vremeplov i svakog časa očekujete da se odnekud pojavi stari Rimljanin u prepoznatljivoj togi.

Ovde u Viminacijumu, zapravo svedočite postepenom izranjanju skoro dva milenijuma starog rimskog grada i vojnog uporišta. Jedini je legijski logor u Evropi koji se nalazi na nenaseljenom prostoru. Kako je za sada iskopano tek nekih 3% ukupnog nasleđa, dajete mašti na volju šta bi sve još moglo da se krije pod ovom, sada našom zemljom, i sama pomisao ostavlja bez daha! Balkanska Pompeja, kako mu je nadenut nadimak, nestrpljivo čeka da ponovo nikne i otkrije vekovima čuvane tajne.

Trenutno se marljivo radi na pripremi dosijea za upis oblasti Dunavski limes – istočni deo, koji uključuje i Viminacijum, na listu Svetske baštine organizacije UNESKO.

Kako je izgledao grad

Sve je zapravo krenulo od vojnog uporišta, ali se ubrzo zbog položaja, plodne zemlje, ruda i vodenih puteva razvilo u naselje koje je postalo glavni grad provincije Gornja Mezija. Široke ulice koje se seku pod pravim uglom, hramovi, javna kupatila, vile, arena, tri linije akvadukta, trgovi i gradski bedemi. Nesumnjivo je da su Rimljani bili vrsni poznavaoci arhitekture i građevinarstva, što dokazuju i pronađeni šestari, lenjiri, viskovi. A opaska jednog posetioca nam je skrenula pažnju i na izgled nekadašnjih građevina: ,,Pa oni su oduvek imali osećaj za lepo!”, aludirajući na današnje Italijane koji važe za naciju sa najviše ukusa.

video

Sa nama na putu do Viminacijuma

Među kuriozitetima je i ostatak kaldrmisane rimske ulice sa ivičnjakom! Na jednom kamenu se čak nazire i urezani trag točkova kočija. Ili nam se tako bar učinilo.

Razgledali smo terme, kao javna gradska kupatila sa ložištima za PODNO GREJANJE, javni toaleti u kojima je stalno proticala voda, te skoro da nije ni bilo neprijatnih mirisa, domusi – raskošne vile bogatijeg staleža, ali i insule – višespratnice za širi sloj stanovništva, sportska arena za zabavu širokih narodnih masa, gradska biblioteka, vojni logor…

Stekli smo utisak tokom posete da su te ljudske civilizacije i generacije bile naprednije od naše, jer su tek usvajale znanja i nisu imale ovu današnju tehnologiju i mašine, koje bi im olakšale gradnju ovih čudesa.

Viminacijum je bio, bez sumnje, izuzetno važan grad sa svojom kovnicom novca i pristaništem za rečnu flotu. Hroničari su ga opisali kao najlepši grad Rimskog carstva drugog i trećeg veka, kada je imao oko 40.000 stanovnika. Bio je dom i paganima i hrišćanima o čemu svedoče grobnice oslikane freskama sa paganskim i hrišćanskim motivima.

Ulaz u podzemni svet je poseban i mističan. Bez brige, ne iskaču kosturi, ali ga baš i ne preporučujemo klaustrofobičnima i onima višeg rasta.

,,Viminacijumska Mona Liza”, Hristov monogram (jedan od prvih tragova hrišćanstva) i grobnica sa Kupidonom vredni su svake sekunde zgrčenog tela i ,,patkastog” hoda. Još jedna posebnost Viminacijuma je više od 13.500 grobova, od 4. do 6. veka, do sad otkrivenih na nekropolama. Bio je to grad umešnih zanatlija i vrsnih medicinara koji su se bavili i hirurgijom (pronađen je instrument za otvaranje lobanje), a na fino izrađenom nakitu od zlata i srebra pozavideli bi mu i mnogi današnji juveliri.

Kratki istorijski pregled Viminacijuma

Viminacijum je ponikao u prvim decenijama prvog veka na teritoriji keltskog plemena Skordiska, na ušću Mlave u Dunav, na strateškom raskršću komunikacionih i trgovačkih puteva koji su vodili od zapada ka istoku i od severa ka jugu, što je omogućilo brz razvoj. U rimsko doba oslanjao se neposredno na rukavac Dunava, koji se danas nalazi na oko 3.5 kilometra. Prostor nekadašnjeg grada i vojnog logora Viminacijuma (više od 450 hektara šire gradske i 220 hektara uže gradske teritorije) danas se nalazi ispod obradivih površina.

Bio je i važno uporište vojske Rimskog carstva. Uostalom, to potvrđuje i što se u sklopu Viminacijuma nalazila Sedma rimska legija, čiji je moto bio ,,Klaudijeva odana i verna” zbog lojalnosti iskazane u pobuni nekadašnjeg guvernera Dalmacije (42. godine). Legionari su bili izuzetno cenjen stalež u rimsko doba. Najpre su bili regrutovani među rimskim građanima, a potom su postepeno, birani iz redova stanovništva (legionari su služili 25 godina, imali su platu i uživali su razne pravne privilegije).

Dobro utvrđeni bedemi grada, koji su dugo odolevali, posrnuli su 441. godine pred najezdom Huna, koji su ga poharali i razorili.

Moćna arena – amfiteatar

Ondašnji Rimljani i njihovi imperatori i osnivači gradova mislili su i na zabavu. Znali su da narodu treba dati hleba, ali i igara. A ondašnje igre jesu bile surove – međusobne borbe gladijatora ili borbe gladijatora na život i smrt sa medvedima ili nekim drugim životinjama.

Približavajući se amfiteatru, koji je mogao da primi do 8.000 posetilaca, i koji je iznutra ceo bio oslikan kožama divljih životinja, uočili smo repliku kočija, koje su služile za defile pobednika nakon izvojevanog uspeha u bitkama ili u trkama. Amfiteatar je imao tribunalije – lože za imućnije i viđenije građane, kao danas VIP lože.

Atrakcija Viminacijuma – mamut Vika

Posebna atrakcija Viminacijuma je kostur mamuta, nazvanog Vika. On je potpuno očuvan, a procenjuje se da je star između 500.000 i milion godina! Reč je o mamutu ženke, staroj oko 60 godina. Bila je visoka 4,5 metara, dugačka više od 5 metara, a teška oko 10 tona. Mamut je otkriven u celosti, zahvaljujući tome što je ostao zaglavljen u pesku i mulju na obali.

Najnovije otkriće

Najnovija vest iz Viminacijuma, baš kada je naša ekipa posetila ovaj lokalitet, jeste da je u njegovoj neposrednoj blizini otkriven brod dužine između 15 i 26 metara, verovatno iz antičkog perioda.

Reč je o nalazu iz reda senzacionalnih, jedinstvenih i neverovatnih, bez preterivanja… Sam tip broda poseduje elemente koji se nisu bitno menjali tokom milenijuma, tako da nalaz nije moguće na taj način datirati.

rekao je doktor Miomir Korać koji vodi istraživanja u Viminacijumu.

Srednjevekovna tvrđava Ram

Kad ste već u Viminacijumu, šteta bi bilo da ne obiđete i mesto Ram, na oko 25 kilometara udaljenosti. Iz njega je bio dopremljen kamen od kojeg je bio sagrađen čitav Viminacijum! Inače, u tom mestu je u tursko vreme napravljena tvrđava, čija rekonstrukcija je nedavno završena i danas predstavlja svojevrsnu atrakciju. Sa njenih zidina se pruža prelep pogled na Dunav. Za one koji to do sada nisu probali, postoji i mogućnost da se iz Rama prebacite preko Dunava u Vojvodinu (Banatska Palanka) i to skelom. Sjajna avantura za kraj ovakve jedne istorijske pustolovine.

Lepa je ova naša Srbija, bogata istorijskim nasleđem i predivnom prirodom koja kao da nam poručuje da imamo šta da čuvamo, da imamo u čemu istinski uživamo i čime se ponosimo.

Zato putujte sa nama i posle nas, obiđite Srbiju i njene dragocenosti. A uskoro vas vodimo i u novu avanturu.

Korisni saveti za put

  • Viminacijum je mesto gde vetar neprestano duva. Preporuka je da se bolje obučete u hladnijim periodima godine.
  • U cenu ulaznice od 600 dinara je uključen i vodič, obavezno idite s njim, a ne sami, jer priče i činjenice koje ćete čuti od njega su podjednako interesantne, kao i sam lokalitet.
  • Ukoliko se odlučite da skelom pređete Dunav, imajte u vidu da je poslednji polazak u zimskom periodu u 16h, a leti u 19h.
  • Naravno, bez fotoaparata ili mobilnog telefona ne polazite na put, ima dosta lepih delova koje možete fotografisati i snimiti.
Share: