Početna / Blog / Sa nama na putu #krozsrbiju / 17 razloga da posetite Rtanj i Sokobanju

17 razloga da posetite Rtanj i Sokobanju

Sunce se i dalje snebiva, ali zov jugoistoka Srbije je neumoljiv. Posle sat i po vožnje auto-putem, prelazimo na jednu traku i poprilično zanimljiviji okoliš. Priroda se razbujala, razmeće se, čak na pojedinim delovima „napada“ sa bokova. U toj divoti prolete preostali satić, i eto nas u Zelenom srcu Srbije.

1. Jer je Sokobanja već dva veka kraljica banjskog turizma

Znali su naši od davnina kako se rane vidaju i boljke isceljuju, no i kako se gosti dočekuju. Te ne čudi što je srpski turizam začet baš ovde – na 400 metara nadmorske visine, među karpatskim i balkanskim planinama, usred ruže vetrova, na području srdačnih i gostoprimljivih ljudi. Daleke 1837, u doba kneza Miloša Obrenovića, izdat je prvi zabeleženi vaučer. Korzo podugačak, stao bi na crtu prestoničkom, uređen, pod visokim krošnjama, živahan, bučan, i čist. Šetamo tlom kojim nekada hodiše srpski velikani – Isidora Sekulić, Stevan Sremac, Ben Akiba, i jedini nam nobelovac (za sada), Ivo Andrić. Usput se da prezalogajiti, pazariti suvenir, predahnuti u Centralnom parku, i osvežiti se u kafiću.

video

Sa nama na putu do Rtanja i Sokobanje

2. Jer je ovde radioaktivnost zdrava

Podaci o isceljiteljskim i blagotvornim dejstvima sokobanjskih izvora datiraju još iz 15. veka. Danas postoji šest termomineralnih izvora sa izraženim radioaktivnim svojstvima koji okrepljuju dušu i telo. Vode leče kupanjem, pijenjem, stavljanjem obloga, i inhalacijom, a podstiču i cirkulaciju krvi u telu.

Ozdraviše mnogi od vode u kotlini među Ozrenom i Rtnjem. Oni što su najviše bolni bili, tu i domove izgradiše (Sokobanjski spomenar)

3. Jer se možete banjati u kadi knjaza Miloša

Nekada privilegija najuglednijih i vlastele, a danas dostupno svima. Tursko kupatilo, poznatije kao (h)amam, izgrađeno je za vreme Osmanlija u 15. veku, na temeljima rimskih termi. Obnovio ga je Miloš Veliki i sebi sačinio kadu. Skučena je, te se u nju ne može baš uskočiti, ali njom „teče plava krv“ i može biti samo vaša. Mnogo komotniji su bazeni, muški i ženski, raskošniji kako i priliči, a možete se častiti masažom i kozmetičkim tretmanom. Rado bismo sebi priuštili neki užitak, ali su termini popunjeni, a stižu i dečica na zakazanu inhalaciju. Eto, ostaviše nam Turci i nešto blagodetno u amanet, izrekosmo svi, skoro uglas.

4. Jer se na Moravici plaža zove Džentlmen

Šetnjom kroz Park Banjica, razgledajući umetnička dela izložena na otvorenom i likove nekoliko čuvenih Srba izrezbarenih u stablima, stižemo do Moravice, čije mnoge plaže su pravi spas tokom vrelih letnjih dana. Najpoznatija je Župan, za koju je vezana i legenda o vrmaškom Romeu. Čućete je od meštana, onih malo starijih. Sledi Tesnac, gde je Moravica najuža, kupalište mladih, 6 kaca, sa visokim stenama za skakačka šepurenja, i plaža Džentlmen, zavučena i mirna. Mališani će svakako odabrati zabavno vodeni kompleks sa tri tobogana.

5. Jer i „Lepterija“ krije priču o Romeu i Juliji

Do najčuvenijeg izletišta „Lepterija“ stiže se putem, peške, bajsom ili četvorotočkašem, ili uz Moravicu, ako vam ne manjka avanturističkog duha, smelosti, a ponajviše spretnosti. Ime potiče od grčke reči elefteria (sloboda, slobodište), mada ga legenda vezuje za kćer sokogradskog gospodara u koju se zagledao vrmaški Romeo. Kako su dva vladara ratovala oko poseda, ljubav je bila neostvariva, te se dvoje mladih dadoše u beg, nažalost bezuspešni, jer je po nalogu oca, sokolačka Julija pogubljena, tu na proplanku.

6. Jer ovde i stena ima isceliteljske moći

Prelazimo mostić, odlučni da se uzveremo do Bogorodice u steni. Izazov i te kakav, pogotovo sa osetljivom i skupocenom opremom na plećima. Uspesmo, uglavnom četvoronoške. Preporučujemo neklizajuću obuću, a pomoć prijatelja je svakako dobrodošla. Tajnu ovog prirodnog bisera otkrila nam je druželjubiva gospođa koja prodaje suvenire. Čudesno prirodno „oslikani“ prikaz najbolje se vidi iz daljine, sa druge strane obale. Pošto nam u dahu ispriča istoriju, legendu i isceliteljske moći Bogorodičine stene, gospođa, u svojih šezdesetak i običnim mokasinama, očas se pope i vrati nam se, nasmejana i neumorena. Pomalo u neverici, a više posramljeni, razmenismo poglede uz čvrsto obećanje da trening počinjemo što već sutra.

7. Jer ne moraš biti soko da bi video Sokograd

Put, jedan jedini, ka tvrđavi Sokograd (Sokolac) vodi uz živopisnu Moravicu, kroz zeleni tunel. Priroda bajkovita, voda žuborna i pomalo kaskadna. Skretanje je obavezno ka Hajduk Veljkovoj pećini, naravno uzbrdo, kroz šumu. Ha, ako je uspon uz Bogorodičinu stenu bio izazov, ovo se čini kao nemoguća misija. No, nema predaje! Podstrek daju starija gospoda koja tako vešto i olako savladavaju strmu stenu kao da su čitav život bežali od Turaka. Iako nema tačnih istorijskih podataka o tvrđavi, podignutoj na izuzetno nepristupačnom terenu, pretpostavlja se da je nastala u doba cara Justinijana. Ime se vezuje za zanimanje njenih gospodara, koji su po legendi, pripitomljavali sokolove. Osvojili ste vrh, poboli zastavicu, ostali bez daha… ali tek ćete kada bacite pogled uokolo.

Magična Srbija

Iako je spomenik kulture, ostale su samo ruševine da svedoče o nekim pređašnjim, ratničkim vremenima. Kao i njihovo utvrđenje, sokolovi su ostali bez svojih gospodara, te su danas puka slučajnost. Ali kako je ovo područje čudesa, može vas iznenaditi savršeni let ptice nesputane slobode.

8. Jer možeš da se izuješ i ostaneš u cipelama

Posle sokolačke pustolovine, noge iskaju odmor. Pažnju nam je privuklo restoranče Kod Pudle, na uzvišenju iznad Moravice. Ponuda isključivo domaća – rakijica, kafa koja „izuva iz cipela“ i stiže po starinski, u džezvi, sa ratlukom i dve kocke šećera, „soci“ od lokalnog voća, i Adonis čajevi spravljeni od bilja sa našeg podneblja za momentalni oporavak. Dok odmarate, iščitajte ispisane umotvorine, par životnih lekcija za poneti. Nismo se pokajali.

9. Jer je Ripaljski vodopad bio prvi spomenik prirode u SFRJ

Do prvog spomenika prirode u bivšoj Jugoslaviji, stiže se brdskom stazom za auto trke. Samo bez suvišnog adrenalina, mnogo je šetača na putu. Prilaz vodopadu Ripaljka je čaroban, kako već samo priroda ume da udesi. Naziv je dobio po narodnom izrazu za skakanje-ripanje. Ovo prirodno blago čini veći broj kaskada, a glavni vodopad visok je između 11 i 14 metara, zavisno od količine vode. Kažu da zna da presuši, ali se zapravo tok reke Gradašnice leti često preusmerava radi vodosnabdevanja, te ćete možda morati da se vratite da ga doživite u punoj sjaju. Dalje istraživanje šume odvešće vas do još mnogih skrivenih dragulja.

10. Jer možeš stati na kamen na kom je Čučuk Stana poljubila hajduk Veljka

Koji kilometer više, odmaralište Očno, oko nekada savremene očne bolnice, danas oronule i zapuštene. Livada okružena šumom, ozvučena zrikavcima, sa upadljivom stenom u sredini, Kamen ljubavi. Tu je na megdanu poklekao neustrašivi hajduk, i to pred damom. Predanje kaže da je Čučuk Stana jurila hajduk Veljka tri kruga oko stene dok ga se nije dočepala, a potom su na steni prespavali i zapečatili svoju ljubav. Iako na samom kamenu nema natpisa niti uputstva, za dugovečnu ljubav, obrnite magična tri kruga, popnite se na kamen, poljubite, i dok vas … ne rastavi.

11. Jer je i BS Sokobanja čudo: platite karticom, a dobijete keš

Ukoliko ste zaboravili da ponesete keš na put, sasvim je izvesno da nećete pronaći bankomat ni na svim opisanim proplancima, vodopadima ili pećinama. Ipak, nedaleko od svih ovih lepota i doživljaja, na putu ka Sokobanji ćete pronaći benzinsku stanicu Sokobanja 2, koja nudi sjajnu opciju podizanja gotovine na samoj kasi. Dovoljno je da natočeno gorivo ili bilo šta na benzinskoj stanici (bez obzira na iznos) platite svojom Mastercard karticom i automatski ćete ostvariti pravo da podignete gotovinu do 5.000 dinara. Taman dovoljno da nastavite obilazak okolnih atrakcija bez dodatnih briga i dilema.

12. Jer je Bovansko jezero ribolovački raj na zemlji

Svega sedam kilometara udaljena, veštačka akumulacija, prijatna za kupanje na uređenim plažama i pogodna za veslanje, jedrenje i vožnju pedalina. Motorna plovila su strogo zabranjena. Udica, kažu, ovde nikada ne zaštuca. Bovansko jezero obradovaće vas smuđem, šaranom, mrenom, a možda izroni i štuka. Ako se odlučite za kampovanje, kao prve komšije mogu se ukazati zec, lisica ili srna.

13. Jer polomiš jezik da kažeš Vrmdža, al vredi

A kako drugačije? Brdsko seoce, pod voćnjacima, bogato vodom, sa mnogo izvora, reka i potoka, iz čijeg centra se izdižu dve ogromne stene – ostaci vrmaškog (Latin) grada i Devojački kamen. Do Vrmdže je pola sata prijatne vožnje od Sokobanje. Ne žurite, zastanite i priupitajte nešto seljane da čujete kako iz oblaka često vrne kiša i da se u bašte navrće voda. Na vrhu sela je Etno muzej sa tradicionalnim nošnjama, grnčarijom i alatima, i dotrajala građevina u koju se uselilo drveće.

14. Jer je najbolji kajmak pod Rtanjskom piramidom

Makadamskim putem, dobro označenim, stižemo do kafane Vodenica, koja se ugnezdila kraj potočare, u podnožju Rtnja. Ako vodite kucu, morate je držati na povocu, uz sebe, jer su neke prethodne načinile nestašluke. Domaća gibanica i projice, sveža pastrmka, kačamak od tek samlevenog belog brašna, jagnjetina. A kajmak? Neka ne zamere Zlatiborci i Čačani, ali ovakav još ne okusismo! Posle obeda, prijaće vam lagani hod do Vrmaškog jezera, nastalog, po kazivanju starih, od strašne provale oblaka.

15. Jer ćete sa srpskog Olimpa obgrliti domovinu

Pošto ste se naoružali kalorijama, iste valja spržiti, a ima li boljeg načina od višečasovnog planinarenja? Na brdovitom Balkanu planina je mnogo, ali nijedna skoro savršenog oblika piramide. Obavijen velom tajni, neobjašnjivim pojavama i svojim čudesnim moćima, Rtanj je i danas nedokučiva zagonetka. Doživljaj misteriozne srpske lepotice je samo lični. Nema uputstava ni preporuka, osim da ponesete dovoljno vode, jer svoje posetioce mori žeđu.

Verovali ili ne u vanzemaljce, užarene lopte koje ga noću nadleću i pojačana elektromagnetna dejstva, priroda je zadivljujuća, vazduh drugačiji, nekako poseban, a bilje na obroncima svojstveno samo njemu, lekovito. I taj zagrljaj Srbije sa vrha Šiljak! Ne odlazite bez moćnih travki rtanjskog čaja. I nikako ne pokušavajte da otvorite neki od ulaza u prirodnu piramidu za koju se veruje da je šuplja, jer „ko god je prošao kroz nju, nije izašao normalan“.

16. Jer se lako možete pohajdučiti

Petnaestak kilometara prema Knjaževcu, nalazi se Sesalačka pećina, prema legendi, vekovno utočište hajduka. Duga je oko dva i po kilometra, ali vijugavim hodnicima može se zaći 200 metara. No, i to je dovoljno da uživate u pećinskim ukrasima. Tokom letnjih meseci, na tavanu se može videti velika kolonija slepih miševa. Bez brige, na bezbednoj su visini, a i domaći su, te ne prenose virus, dokazano. Blizu je i veštačko jezerce za kupanjac.

17. Jer možete da se sokobanjate danima i da vam ne dosadi

Koliko god dana da sokobanjišete, nedovoljno je. Jer kuda god da zalutate i u šta god zavirite, otkrićete blagotvorni, prirodni, istorijski ili kulturni kutak, protkan narodnim kazivanjem i verovanjem, nekim čudesom ili legendom o velikoj ljubavi. U duhu zdravlja, svaki užitak iziskuje poprilični fizički trud, ali su nagrade bezmerne. Iako je nepravedno u senci pojedinih srpskih turističkih odredišta, Sokobanja će vam dokazati da krunu nosi sasvim opravdano.

Share: